Šibenik

Povijest 

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božić 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). 1169.g. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobija status grada i pravo na kovanje novca.

Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u petnaestom stoljeću dolazi pod gotovo četristo godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u petnaestom i šesnaestom stoljeću, tisuću sedamsto devedeset i i sedme godine Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona sve do tisuću devetsto i osamnaeste godine.

Pogled sa tvrđave sv. Mihovil

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već tisuću devetsto četrdeset i prve godine, a najviše ih se dragovoljno pridružilo tisuću devetsto četrdeset i treće godine nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik oslobodili trećeg studenoga tisuću devetsto četrdeset i četvrte godine.

Šibenik je bio pod okupacijom Kraljevine Italije od šestog studenoga tisuću devetsto i osamnaeste godine pa sve do dvanaestog lipnja tisuću devetsto dvadeset i prve godine, kao i od petnaestog travnja tisuću devetsto četrdeset i prve godine pa do konačnog odlaska talijanskih snaga nakon kapitulacije.

Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a od trideset i prvog prosinca tisuću devetsto četrdeset i četvrte godine pa do trinaestig svibnja tisuću devetsto četrdeset i pete godine.

Tijekom prve talijanske okupacije, na sam Božić tisuću devetsto dvadeset i prve godine došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač Audace, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo tisuću topovskih metaka.

Katedrala sv. Jakova

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu tisuću devetsto devedeset i prve godine zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni petnaest kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.