Šibenik

Povijest 

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božić 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). 1169.g. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobija status grada i pravo na kovanje novca.

Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u petnaestom stoljeću dolazi pod gotovo četristo godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u petnaestom i šesnaestom stoljeću, tisuću sedamsto devedeset i i sedme godine Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona sve do tisuću devetsto i osamnaeste godine.

Pogled sa tvrđave sv. Mihovil

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već tisuću devetsto četrdeset i prve godine, a najviše ih se dragovoljno pridružilo tisuću devetsto četrdeset i treće godine nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik oslobodili trećeg studenoga tisuću devetsto četrdeset i četvrte godine.

Šibenik je bio pod okupacijom Kraljevine Italije od šestog studenoga tisuću devetsto i osamnaeste godine pa sve do dvanaestog lipnja tisuću devetsto dvadeset i prve godine, kao i od petnaestog travnja tisuću devetsto četrdeset i prve godine pa do konačnog odlaska talijanskih snaga nakon kapitulacije.

Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a od trideset i prvog prosinca tisuću devetsto četrdeset i četvrte godine pa do trinaestig svibnja tisuću devetsto četrdeset i pete godine.

Tijekom prve talijanske okupacije, na sam Božić tisuću devetsto dvadeset i prve godine došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač Audace, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo tisuću topovskih metaka.

Katedrala sv. Jakova

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu tisuću devetsto devedeset i prve godine zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni petnaest kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.

Šibenik

Gradske četvrti i naselja 

Grad Šibenik sastoji se od trideset i jednog naselja:

Boraja Brnjica Brodarica (Brodarizza) Čvrljevo Danilo Biranj Danilo

Danilo Kraljice Donje polje (Campo d'Abbasso) Dubrava kod Šibenika Goriš Gradina Grebaštica (Sebenico Vecchio)

Jadrtovac (Castell'Andreis) Kaprije (Capri) Konjevrate Krapanj (Crappano) Lepenica Lozovac

Mravnice Perković Podine Radonić Raslina (Rassina) Sitno Donje

Slivno Vrpolje (Verpoglie di Sebenico) Vrsno Zaton (Zatton) Zlarin (zlarino) Žaborić (Zaborici) Žirje (Zuri)

Šibenik

Šibenik
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	51.553 stan.
Gradonačelnik	dr. Ante Županović (Nezavisni)
Poštanski broj	22000
Pozivni broj	+385 022
Autooznaka	ŠI
Zemljovid
Šibenik Šibenik na zemljovidu Hrvatske

Šibenik

MATIČNA SLUŽBA

Djelatnost Matične službe ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Matična služba obavlja stručni nadzor nad narodnim i školskim knjižnicama u Šibensko-kninskoj županiji, prati njihovo stanje, potrebe, ustroj i poslovanje, savjetodavno pomaže knjižnicama i osnivačima u rješavanju organizacijskih problema, ustroju novih odjela i službi, objedinjuje knjižničnu djelatnost na području županije, podnosi izvješća ravnatelju Knjižnice, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, te surađuje s drugim matičnim i razvojnim službama. U našoj županiji djeluju, osim matične, šest narodnih i trideset dvije školske knjižnice.

Šibenik

NARODNI ODJEL

Odjel se nalazi na prvome katu zgrade. Stručno osoblje Narodnog odjela pruža informacije korisnicima o fondu Knjižnice, razmješta i nadzire građu u otvorenom pristupu, obavlja poslove posudbe, rezervacije i vraćanja knjižne građe i tiskanja opomena dužnicima, zaprima primjedbe i sugestije korisnika, obavlja retrospektivna pretraživanja, usmjerava i upućuje korisnike i pruža im pomoć pri korištenju knjižničnih usluga (katalog, Internet), vodi statistiku posudbe i ostalih djelatnosti na Odjelu.

Narodni odjel nudi Vam:

računalna pretraživanje knjižnične građe po autoru, naslovu, struci, predmetu, nakladniku itd.

mogućnost telefonskog produživanja posudbe knjiga i rezervacije
katalog deziderata (knjiga prijedloga i želja korisnika za nabavu građe) - budite prijatelj Knjižnice i njen kritičar, aktivni sudionik u kreiranju svih djelatnosti, obavijestite nas o svojim željama i prijedlozima kako bismo zajedno poboljšali rad Knjižnice
top lista najtraženijih naslova
ostale usluge.

Šibenik

POVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE

U svojoj tisućljetnoj povijesti Šibenik je često ishodištem novoga u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti. Šibenska molitva najstariji je hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom, Elegije i pjesme Jurja Šižgorića prva je hrvatska tiskana knjiga pjesništva, djela Dinka Zavorovića početak su novovjeke hrvatske historiografije, Rječnik Fausta Vrančića prvi je tiskani rječnik hrvatskoga jezika, a znanstveno-tehničko djelo Novi strojevi i filozofski spisi toga pisca golem su doprinos počecima naše znanstvene i filozofske misli.

O svijesti starih Šibenčana o knjizi i potrebi za knjigom govore i brojne samostanske i privatne knjižnice. Među njima, po veličini i vrijednosti fonda, izdvaja se knjižnica samostana sv. Frane, s oko 150 kodeksa, 161 inkunabulom i mnogim starim i rijetkim knjigama.


Bogat kulturni život i stvaralaštvo odlikuje i 19. stoljeće pa je tako kanonik Josip Mrkica, narodnjak i pučki pisac, pokrenuo osnivanje Narodne slavjanske čitaonice, da bi se okupljali domoljubi i gajila narodna, hrvatska riječ. Čitaonica je otvorena 29. siječnja 1866. godine a djelovala je uspješno sve do 1914., odnosno do početka Prvoga svjetskog rata.

U tom razdoblju djeluje i knjižnica Hrvatskoga sokola, osnovana 1899., također javnog karaktera. Prva školska knjižnica osnovana je u Gradskoj pučkoj školi 1872., a kao darovatelji istaknuli su se Šibenčani Robert Visiani i Nikola Tommaseo. Godine 1917. Katoličko akademsko društvo osnovalo je knjižnicu Pavlinović, s fondom od 5 000 naslova. To je bila prva stručno vođena knjižnica u našem gradu a djelovala je do početka Drugoga svjetskog rata.

Na inicijativu dr. Borisa Novaka i dr. Miloša Škarice 17. veljače 1922. osnovana je Gradska knjižnica. Onodobni tisak izvješćuje o mnogim darovateljima i narastanju knjižnoga fonda. Naime, knjižnica je u početku imala fond od 1105 knjiga i 26 članova. Međutim, u veljači 1923. bilo je već 406 Šibenčana koji su plaćali članarinu, a fond je povećan na 2 681 knjigu.

Gradska knjižnica (koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica) objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

Prije Drugoga svjetskog rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku Emica Bego i drugi.

Od 1966. Knjižnica je bila smještena u tzv. plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. uselila je u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani sagrađenu, prema projektu šibenskog arhitekta Ivana Vitića, na mjestu na kojem se nekoć nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Uoči preseljenja Milivoj Zenić (1953. – 2011.), dugogodišnji ravnatelj Knjižnice, u svojoj je poruci istaknuo da “očekujemo da će nova knjižnica omogućiti budućim naraštajima da, poput naših starih, korespondiraju sa svim europskim i svjetskim intelektualnim i duhovnim zbivanjima”.